Poslednjih 10 upisanih ljubimaca
» Baron vlasnik: Nikola Tomic» BILI vlasnik: Aleksandar Stojiljkovic» Jerry-Lee vlasnik: Zeljko Matuha» BLEK vlasnik: Aleksandra Lazarević» MICA vlasnik: Aleksandra Lazarević» KORNJI vlasnik: Aleksandra Lazarević» ALF vlasnik: Aleksandra Lazarević» Bela vlasnik: suzana ilić» bambi vlasnik: branko savic» rita vlasnik: dragan petrovic
|
|
Papige
Piše: Đorđe Zeljić
Porijeklo imena
Naziv Psittaciformes je izvedeno iz antičkog Psittacus/Sittacus, koji potiče od Staroindijskog zbirnog naziva. Naziv je stigao zajedno s prvim uvozom papagaja u Evropu u vrijeme Aleksandra Velikog. Drugi nazivi, kao što su kakadu i ara, su isto tako zbirni nazivi i potiču ili iz jezika zemlje porijekla životinje ili su u geografskom odnosu s porijeklom (Amazonska papiga). Međutim, porijeklo imena papiga nije jasno.
Sistematika
Kako rasporediti papige unutar reda je jednako sporno kao i kod velikog broja dugih grupa ptica, odnosno, postoji veliki broj jednakovrijednih prijedloga. U redu postoji točno 350 vrsta s oko 850 podvrsta. Pretežno žive u tropskim i suptropskim područjima gdje, ako je to na južnoj polutci, nastanjuju kopno do krajnjih južnih područja. Papige koje žive u tim područjima, naročito u Australiji i Južnoj Americi, na odgovarajući način su prilagođene hladnoći.
Papige se hrane pretežno biljnom hranom kao što su voće, sjemenke, cvijeće, lišće, kora i korjenje uz dodatak neke količine hrane životinjskog porijekla, prije svega kukaca i njihovih larvi, a koliki je taj dio, ovisi o vrsti papiga. Čini se, da bez problema podnose određenu količinu biljnih otrova koji su sadržani u hrani. Gotovo sve vrste papiga se gnijezde u dupljama, prije svega u stablima, ali i u zemlji i termitnjacima. Jedna vrsta njeguje zajedničko gniježđenje.
Osobine
Osobine zajedničke svim papigama su stopalo prilagođeno penjanju, dva prsta su okrenuta prema naprijed a dva prema natrag, te papagajski kljun. Dva kraća prsta, I i II su orijentirani prema sredini tijela ptice, a oba duža prsta, III i IV, prema van.
Veliki broj vrsta papiga prinosi hranu stopalom do kljuna, što je kod drugih vrsta ptica rijedak izuzetak. Drugo vrlo važno obilježje papiga je njihov kljun. Prilagođen je velikom broju raznih aktivnosti. One mogu svojim kljunom grickati, slamati ljuske, držati, rasjeći, piti nektar....Papige koje se hrane nektarom, kao lori, imaju jezik oblikovan poput kista koji dobro služi uzimanju tekućine.
Istorija razvoja
Fosili papagajki su nađeni prije svega u Evropi, no to govori više o arheološkoj istraženosti područja, nego o njihovoj rasprostranjenosti tokom geoloških razdoblja. Prve poznate papagajke koje su sigurno preci papiga nađeni su u Njemačkoj a potiču iz eocena. To su bile životinje veličine tigrica i već su imale papagajsko stopalo, ali su umjesto papagajskog kljuna još imale kljun prilagođen sjemenju. Dokazi o postojanju prvih "pravih" papiga potiču iz miocena, a nađeni su u Francuskoj. Ali podroban tok njihove evolucije je u velikoj mjeri još uvijek nejasan.
|
|
Statistika
» Članovi : 843
» Ljubimci : 358
» Komentari : 1093
» Tekstovi : 39
|
